o nama
  tko smo mi
  aktivnosti
  oprema
 
amaterska astronomija
 za početnike
 promatranje
 astrofotografija
 projekti i mjerenja
 recenzije opreme
 
svemir
 sunčev sustav
 duboki svemir
 istraživanja
 
zanimljivosti
  jeste li znali?
  astro humor
  ankete
 
galerija slika
 phobos
  naše astrofotke
 sunčev sustav
 duboki svemir
 ostalo
 
arhiva
 rječnik
 popis članaka
 stare novosti
 stare slike tjedna
 download
 
linkovi
 hrvatske stranice
 strane stranice
 
< kometi >

 

komet LINEAR

      Kometi su poznati od pradavnih vremena. Vjerojatno je i pećinski čovjek uz vatricu promatrao ove iznimno nepredvidljive objekte Sunčevog sustava. Prvi zapisani spomen kometa nađen je davne 240. pr. Kr. u Kini. Za razliku od asteroida, kometi su se rodili daleko od Sunca gdje su niže temperature dopuštale formiranje labavih nakupina leda (vode, metana i amonijaka) i malih kamenih čestica. Komet je najlakše zamisliti kao kamikazu. Za razliku od asteroida koji imaju skoro kružne putanje smještene većinom unutar asteroidnog pojasa, kometi se kreću vrlo eliptičnim putanjama i dopiru iz svih smjerova (nisu ograničeni na ravninu ekliptike). Kada su kometi daleko od Sunca vrlo ih je teško promatrati jer je nukleus (čvrsto tijelo kometa) promjera od samo nekoliko kilometara. Kada se komet približava Suncu zbog porasta temperature dolazi do sublimiranja leda i oslobađanja plina i čestica prašine. Oslobođeni plin koji obavija komet tipično ima promjer od milijun kilometara. Taj se oblak naziva koma. Komu na udaljenosti od više milijuna kilometara obavija rijetki vodikov oblak. Osim toga razlikujemo i dvije vrste repova: rep prašine i ionski rep. Rep prašine koji je dugačak do 10 milijuna kilometara sastavljen je od malih čestica prašine koje su sa kometove površine izbačene bujajućim plinom, a često je lagano zakrivljen. Kod vizualnog promatranja ovaj je rep i najatraktivniji dio kometa. Ionizirani atomi i molekule nošeni Sunčevim vjetrom stvaraju ionski rep koji može biti dugačak i 100 milijuna kilometara, što je oko 2/3 udaljenosti od Zemlje do Sunca! Ovaj je rep plavkaste boje i najčešće je ravan. Teže ga je vizualno uočiti, ali se ističe na fotografijama. Zanimljivo je da je ionski rep u stanju promijeniti svoj izgled u vrlo kratkom razdoblju. Oba su repa uvijek usmjerena u smjeru suprotnom od Sunca. Zato nam često izgleda vrlo neintuitivno kada se komet prividno kreće unatrag...

primjer plavog ionskog i bijelog prašinastog repa

      Kometi pri svakom posjetu užem Sunčevom sustavu potroše dio svog materijala kroz isparavanja plina i prašine. Zato se vjeruje da žive kratko. Nakon što se dovoljno udalje nestaje koma i rep, a komet ponovno prelazi u inertno stanje. Osim samog trošenja, podložni su i preranoj smrti pri sudarima sa velikim planetima (naročito Jupiterom) uzrokovanim velikom privlačnom silom. Čak i ako izbjegnu sudar, često dolazi do naprasnih promjena putanja. Tako se njihovi periodi ophoda i najveće udaljenosti od Sunca dramatično razlikuju. Zbog toga razlikujemo dvije vrste kometa po periodu ophoda. Komete koji nas posjećuju barem svakih 200 godina (kratkoperiodne) i one koji to čine rjeđe (dugoperiodne). Kratkoperiodni kometi kao što je najpoznatiji Halleyev (sa periodom od 76 god.) dolaze najčešće iz Kuiperovog pojasa. Dugoperiodni kometi imaju ekstremno izdužene putanje i u svojem obilaženju oko Sunca dopiru do 50 000 AU, što je 1/5 udaljenosti do najbliže zvijezde. Na ovoj udaljenosti nalazi se Oortov oblak - sferni balon koji okružuje Sunce, a sastoji od nepreglednog mnoštva kometa. Ovo je najčešći tip kometa, a otkriva ih se nekoliko svakoga mjeseca. Zato se prema nekim procjenama vjeruje da Oortov oblak sadrži i do 12 milijardi kometa koji samo čekaju da se strmoglave u unutarnji Sunčev sustav.

Mario Pallua, <1.2.2004.

apdejt (22.6.2005.)

      Trenutno se dvije misije bave kometima: europska misija Rosetta sada je na putu prema kometu 69P/Churyumov - Gerasimenko, a do polovice srpnja surađivat će s misijom Deep Impact, čija je meta komet 9P/Tempel 1. O kakvoj se suradnji radi, a i što se od misija očekuje pročitajte ovdje.

 

 

home

hrvatski

slika tjedna
U ovoj rubrici donosimo vam svaki tjedan (ili tako nešto) sliku koja nam je zapela za oko te kratki opis onoga što vidite. Sve stare slike tjedna možete naći u arhivi.
 
karte neba
Što gledati ovaj mjesec? Skinite karte neba za bilo koji puni sat, popis zanimljivih objekata i bacite se na promatranje!
 
resursi
 
povezano