naziv: Astrophotography for the Amateur (second edition)
autor: Michael A. Covington
opis: engleski jezik, meki uvez, 323 crno - bijele stranice, 8 stranica u boji
izdavač: Cambridge University Press (1999.)

     U moje ruke došlo je drugo izdanje ove knjige za koju kažu da je alfa i omega početnika u astrofotografiji. Možda se neki ne slažu, ali ja sam dobio dojam da stvarno je tako. Drugo je izdanje, navodno, mnogo bolje od prvog - sadrži puno više slika, dijagrama i cijela nova poglavlja o digitalnoj astrofotografiji i kompjuterskoj obradi slika. Mislim da su takve stvari u moderna vremena vrlo bitne nekome tko ulazi u astrofotografiju.

     Osobno, knjiga mi se jako svidjela jer i sam polako ulazim u astrofotografiju. Da neke stvari neznam od ranije, siguran sam da bi ih naučio čitajući ovu knjigu. Tekstovi i objašnjenja su često detaljna i iscrpna. Čak ima dosta matematičkih formula kojima se dokazuje napisano. Iako ne uvijek, formule mogu biti vrlo korisne (npr. kod računanja f - broja za neke metode). Također mi se svidjelo što ima dosta praktičnih savjeta kako sam iskušati naučeno. Drago mi je da autor u knjigu nije uvrstio samo najuspjelije fotografije, nego se često pojavljuju primjeri onih manje uspješnih. No, ipak mi se ne sviđa to što autor radi sa nabrijanim filmovima, hrpom skupe opreme i sve razvija osobno u vlastitoj tamnoj komori, što je u našim uvjetima gotovo nemoguće (barem što se tiče početnika u astrofotografiji).

     Autor Michael A. Covington uvodi nas u knjigu kratkim uvodom od par dijelova u kojima navodi neke općenite i bazične stvari što se tiče astrofotografije, a i same astronomije. Nakon toga kreće sa opisivanjem najjednostavnijih tehnika kao što je slikanje samo sa SLR (Single Lens Reflex) kamerom postavljenom na fiksni tripod (tronožac). Posebno je obrađeno svako fotografiranje različitih objekata - od aurore, kometa, Mjeseca, Sunca do širokokutnih fotografija neba i izrade fotografije sa star trailovima. Čak se posebno bavi i slikanjem zodijačkog svijetla i gegenscheina.

     Drugo veliko poglavlje knjige bavi se nešto naprednijim tehnikama slikanja kroz teleskop. Njegov prvi dio donosi iscrpnu teoriju i formule svih važnijih metoda - prime focus, afocal coupling (afokalno uparivanje na hrvatskom?), te pozitivna, negativna i kompresirana projekcija. Ovdje ćete naći sve što vam je općenito potrebno za korištenje neke od metoda. Na primjerima je lijepo objašnjeno kako se računa povećanje, fokalna duljina i f - broj (na engleskom brzina) za svaku metodu. Govori se i o vrstama teleskopa i njihovim aberacijama, te koji je najbolji za koju metodu. U nastavku je posebno obrađen Sunčev sustav i DSOi (deep sky objects ili dubokosvemirski objekti).

     Iznenadilo me da tek sada ne red dolaze piggyback i barn - door tracking (metode snimanja uz praćenje rotacije neba). Po meni su to puno jednostavnije metode i trebalo ih je smjestiti u prvo poglavlje. Ali svejedno, ovo je vjerojatno najljepši dio knjige. Ovdje se nalazi i jedinih 8 stranica u boji koje prikazuju slike raznih DSOa (uglavnom maglica) i članova Sunčevog sustava u svoj njihovoj šarenoj ljepoti. Osim dobrih fotografija, autor je ovdje ubacio i nekoliko manje uspješnih kako bi pokazao utjecaj nekih uvjeta na sliku. Osim vizualnih eye candyja, ovdje ima i puno korisnog teksta o utjecaju svjetlosnog zagađenja, preciznog (i neprciznog) praćenja i raznih filtera na snimanje s dugim ekspozicijama.

     Treće poglavlje bavi se fotografskom tehnologijom - kamerama (fotićima), filmovima i teleskopima. O teleskopima ima relativno malo teksta. SLRovi su obrađeni od izbora dobrog astronomskog SLR, modela fotića (Olympus, Nikon...), leća svih vrsta, testiranja kamere do savjeta o čuvanju i čišćenju. Što se tiče filmova, autor se potrudio da čitatelju objasni sve - kako film funkcionira, žašto je to tako, kako izmjeriti osjetljivost i testirati film... Na kraju donosi i opis pojedinih vrsta filmova, ali to hrvatskom čitatelju vjerojatno ne znači puno jer se ti filmovi kod nas drugačije zovu ili se ni ne prodaju u komercijalnim foto studijima.

     Zadnja dva dijela ovog poglavlja bave se digitalnom astrofotografijom, CCD čipovima i digitalnom obradom slike. Osim praktičnih savjeta o tome kako digitalno popraviti sliku, autor je zašao i u čistu matematiku algoritama koji se koriste u programima za obradu slike. Nekog početnika to sve može zbuniti, ali vjerojatno je vrlo korisno naprednijim astrofotografima. Što se tiče CCDa, čini mi se da to područje nije obrađeno tako detaljno, ali navode se sve važnije opće inforamcije koje jedan početnik treba znati. Puno se uspoređuje sa filmom i navode se sve prednosti i nedostaci.

     Posljednjih šezdesetak stranica posvećeno je raznim korisnim dodacima. Tu su tablice sa navedenim ekspozicijama za različite objekte pri raznim f - brojevima i brzinama filmova. Vjerujem da ovo nije korisno samo početicima, već i iskusnijim astrofotografima. U drugom dodatku autor matematički analizira pogreške pri odstupanjima od realnog pola. Oni s malo iskustva u elektronici možda će pokušati napraviti "electronic drive corrector" za koji je u slijedećem dodatku napravljen i opisan plan. Zadnji dodatak bit će koristan jedino iskusnim fotografima koji imaju vlastite tamne komore jer govori o razvijanju pojedinih vrsta filmova.

ocjena: 9/10

Mislav Baloković, <1.6.2004.